Sin Oséano, No Tin Bida

Nos Mester di Oséanonan Sano

Oséanonan ta produsí mas ku mitar di oksígeno ku nos ta inhalá. Nan ta duna biyones di persona kuminda i entrada. Oséanonan tambe ta kas di hopi espesie bunita, di plankton chikí te e animal mas grandi na mundu: e bayena blou. Pero, nos oséanonan ta kore peliger.

Pa siglonan a hasi dimas uso i a neglishá oséanonan. Loke antes tabata oséanonan riku a bira un paisaje salvaje grandi blou.Awor ta e momentu (aktualmente ayera) pa kambia e manera ku nos ta mira nos oséanonan. No ta e kaminda pa benta nos sushi i saka piská ilimitá. Nan ta fuente di bida, pa naturalesa i tambe pa nos. Nos mester aktua awor pa restourá e salú di e oséano. E solushonnan ta serka di nos alkanse.

Ya kaba nos a pèrde mitar di nos koral- i palunan di mangel, algun di e áreanan marítimo mas produktivo na mundu. Nos a trese hopi sorto di piská den peliger, menasando kosto di bida di hende i seguridat di kuminda. Tambe e ta afektá otro espesienan, inkluyendo paranan di laman, turtuganan i dolfeinnan.

E problema ta mas grandi den áreanan ku ta keda na kosta, ku ta kas di hopi espesie inusual. E luganan aki hopi biaha ta riku na piská i otro rekursonan ku hende gusta usa. Ta nèt den e regionnan aki tin hopi hende ta biba serka di otro. Komunidatnan serka di kosta ta birando kada bes mas vulnerabel. Nan ta e promé ku ta keda afektá pa eroshon, nivel haltu di laman, wer ekstremo i skarsedat di kuminda. E desasternan aki usualmente ta ser kousá pa pérdida di protektornan natural di kosta manera rif, palu di mangel i lima.

Polushon, di plèstik te awa sushi te kímiko agrikultural, ta daña naturalesa i ta krea polushon na e kadena di kuminda. Kambio di klima ta hasi e oséano mas kayente i mas ásido, loke ta un desaster si no kontrolá esaki.

 

 

Tidal pool coral
Sea horse, Dutch Caribbean
Crab, Dutch Caribbean
Fish and coral in Bonaire, Dutch Caribbean

Nos ta traha ku e populashon lokal, kompanianan i gobièrnunan pa restourá e salú di nos oséanonan pa hende i pa naturalesa. Our goals: By 2030, 30% of the areas that we protect from WWF-NL (including the Caribbean Netherlands) will be well managed through a sustainable approach. By 2030, the number of sustainable fisheries worldwide will be doubled.

  • 1

    Áreanan marítimo ku ta protehá

    Ku un ret di áreanan marítimo ku ta protehá, nos por restourá i protehá e naturalesa bou di laman. E koralnan i tur bestianan di laman por haña un alivio.

  • 2

    Peskeria sostenibel

    Huntu ku e piskadonan, gobièrnunan i e populashon lokal, nos ta trahando riba alternativanan sostenibel, manera un eskape pa turtuganan den nèt.

  • 3

    Stòp polushon di plèstik

    Nos ta trata di stòp e kantidat enorme di plèstik ku tin den nos laman pa medio di proyektonan di resiklahe. Tambe nos ta yuda organisá dianan di limpiesa na bichnan lokal.

  • 4

    Kambio di Klima

    Si nos restourá bida marítimo, e lo ta mas resiliente pa kambionan di klima. Un ehèmpel, nos por kultivá koralnan.