WWF i su partnernan ta lansa un proyekto inovativo pa protehá turtuga

Blue Corridors for Turtles’ ta un proyekto nobo ku ta pone tur dato disponibel tokante turtuganan inkluso nan DNA, e lugánan kaminda nan ta biba i e rutanan di migrashon. Awor a realisá informashon genétiko di turtuganan rònt mundu via kanalnan di satelit.

 

WWF i su partnernan a kuminsá ku e proyekto aki pa pone huntu, pa e promé biaha, datonan di rutanan di migrashon, playanan kaminda turtuga ta pone webu i informashon genétiko. E kombinasion aki ta yuda amplia e konosementu di turtuga ku mas di 50 pais por usa pa un protekshon mas efisiente.

E kolekshon di datonan mas grandi di turtuga
“Blue Corridors” ta determiná a base di hopi dato. E rapòrt aki ta pone huntu e datonan mas amplio di playanan kaminda turtuga ta pone webu, sistemanan pa monitoriá via satelit i informashon genétiko di turtuga.

  1. Te ku aworaki a identifiká 166 diferente poblashon genétiko di turtuga rònt mundu, danki na datonan manera ShellBank – e promè ‘DNA database’di turtuga. E nòmber ShellBank ta referí na e kaska di e turtuga.
  2. Mas ku 4.000 lugá di pone webu den 147 pais a wòrdu identifiká danki na e datonan di State of the World’s Turtles (SWOT).
  3. A registrá mas ku 1.000 ruta via satelit di tur 7 espesie.

 

Nathalie Houtman, eksperto di oséano na WWF-NL:
“Turtuganan ta eksistí miones di aña, pero awor 6 di e 7 espesie ta na peliger. Danki na ‘Blue Corridors’ nos por usa konosementu kompletu di nan habitat pa protekshon sin barera di fronteranan geográfiko i investigashon, ku e meta final pa yuda nan poblashon krese bek.”

© Mike Ball Dive Expeditions / WWF-Australië

Un ‘Obstacle Swim’ grandi
Turtuganan ta biaha distansianan largu – hopi biaha miones di kilometer pa aña – i pasa frontera di paisnan i den awa internashonal. Durante tur su fasenan di bida, nan ta enfrentá hopi menasa manera kaptura no deseá (bycatch), hòrtamentu, polushon i kambio di klima. Houtman: “E animalnan ikóniko aki ta vital pa un laman salú i un laman salú ta esensial pa nos tambe.”

Un situashon di ganashi pa tur banda
Houtman: “Dor di usa e ‘Blue Corridors’ komo base pa protekshon, nos por hasi e lugánan importante pa kome, reprodusí i rutanan di migrashon – ku turtuganan mester pa sobrebibí – mas sigur. Apesar, si bo ta protehá e turtugan i nan habitat, bo ta protehá otro bestianan den laman tambe. E protekshon aki ta kontribuí tambe na obligashonnan internashonal manera esnan di e konvenshon di Nashonnan Uní riba protekshon di bestianan migratorio. Pues, un situashon kaminda tur ta probechá.”

Blue Corridors for Turtles ta kordiná pa WWF den kolaborashon ku CMS, Universidat di Queensland, ShellBank, State of the World’s Sea Turtles i CLS Group. E inisiativa aki ta kontribuí na e mishon di IUCN Marine Turtle Specialist Group.

 

Historia di refnan

Deskubrí nos eksposishon >