E Mamíferonan Marino Mas Grandi na Mundu ta na Peliger

Kiko ta pasando?

Hopi tempu pasá yagmentu riba bayena i dòlfein tabata e menasa di mas grandi riba e animalnan aki. Aktualmente esaki ta bou di kòntròl ku regulashonnan nobo, pero ainda e dòlfein i bayena ta na peliger. Pa motibu di kambio di klima, e temperatura di laman a subi kaba ku 0.7°C. Esaki ta pone ku e habitat di dòlfein ta kambia, loke ta nifiká ku e animalnan mester move bai otro área. Nan ta spesífikamente adaptá na sierto kondishonnan di bida i un kambio di temperatura ya por tin hopi influensia.

E bayena i dòlfein ta sufri hopi di e polushon di oséano tambe. Nan ta keda pegá den nètnan flotante di piská, mihó konosí komo ekipo fantasma. Animalnan ta kome e sushi di plèstik ku ta drif riba laman i huntu ku e otro sustansianan tóksiko esaki por kousa malestar òf morto. Hopi hende riba laman ta kousa disturbio di habitat. Regularmente tin choke entre botonan i bayenanan. E zonido kousá pa transporte marítimo, eksplotashon di petroli i konstrukshon ta stroba e komunikashon di e bayena. Zonidonan duru ku e ser humano ta okashoná manera bormentu i eksploshonnan por laga e bayena asta bira surdu, lage yega tera òf lage muri.

Dikon ta importante pa protehá e bayena?

E bayena ta hunga un ròl importante den nos lucha kontra kambio di klima. E ta warda un gran kantidat di CO2 den su kurpa na momentu ku e ta na bida. Ora e muri, e ta hiba esaki na fondo di e oséano, kaminda e ta keda derá. Pupu di bayena tambe tin un influensia importante riba e C02 den atmósfera. E pupu ta alimentá phytoplanktòn; esaki ta bestianan chikitu ku ta apsorbé CO2 i ta konvertí esaki den oksígeno.

Dikon ta importante pa protehá e dòlfein?

Dòlfein ta un laso importante den e sistema ekológiko marítimo. E dòlfein ta na tòp di e kadena alimentisio i e por bisa nos hopi tokante e estado di salú di e oséano i e kantidat di piská. Nan ta kome diferente tipo di piská i planktòn, pero nan tambe ta ser komé pa bestianan yagdó, manera e tribon grandi. Di e manera aki e bida bou di laman ta keda den balansa.

Pa e motibu ku e dòlfein ta importante den e balansa ekológiko di e bida bou di laman, ta nesesario pa e ta bon protehá. WWF ta protehá e dòlfein dor di redusí polushon den laman, por ehèmpel dor di likidá plèstik i atendé ku e kambio di klima.

Fraser's dolphins

Fraser dolphins. © Caribbean Cetaceans Society

Nos ta trahando duru pa mehorá e situashon di e bayena i dòlfein. Nos ta traha ku paisnan i organisashonnan riba un nivel lokal i internashonal pa logra e kreashon i mantenshon di reglanan ku ta trata konservashon di e animalnan aki. Por ehèmpel, nos ke frena navegashon den áreanan kaminda bayenanan i dòlfeinnan ta biba pa redusí e choke i zonido di boto. Huntu ku sientífikonan, manera e tim di Caribbean Cetacean Society, tambe nos ta hasi investigashon riba bayenanan i dòlfeinnan pa protehanan aun mas mihó. Lesa mas tokante otro proyektonan di WWF pa protehá e bayena i dòlfein: https://wwfwhales.org/

Posishon di WWF-NL Tokante Animalnan den Koutiverio

WWF-NL ta defendé animalnan den naturalesa. Den e sentido akí, nos tin sentimentunan miksto tokante parkenan di bestia (‘dierentuin’) òf akuarionan. Idealmente, nos lo ke mira tur animal ta kana rònt òf landa liber den naturalesa i ku nos por atmirá nan einan enbes di tras di un waya.

Pero lamentablemente, hopi espesie di animal no ta biba den nos besindario (mas) antó parkenan di bestia ta hunga un ròl importante ora ta trata di informashon i edukashon tokante hopi espesie di animal, inkluso espesienan den peliger di ekstinshon, i kon ta bayendo ku nan den naturalesa. E tipo di konsientisashon akí ta krítiko pa sigui haña sosten pa konservashon mundial di naturalesa.

WWF ta kere komo un prinsipio general ku niun animal no mester ser saká for di naturalesa pa bai den parke di bestia òf akuario, i ta kere tambe ku kompra di animalnan mester sosodé pa medio di programanan di reprodukshon entre parkenan di bestia. Lamentablemente, na akuarionan rònt mundu ainda nos ta mira ku ta saka animalnan for di naturalesa.

Pa diferente motibu, WWF ta kere ku setáseonan (‘walvisachtigen’) manera entre otro dòlfein, no mester ser saká for di naturalesa. Aparte di algun aspekto serio tokante nan bienestar, nos ta mira ku kaptura di setáseonan bibu (spesialmente dòlfein) ta un menasa pa nan poblashon den hopi área.

Finalmente, nos ta kere ku si animalnan ta den koutiverio, mester permití nan pa mustra komportashon natural i stimulá nan pa medio di kosnan manera enrikesementu i e posibilidat pa skohe entre otro nan kompañeronan di grupo, kosnan di hunga, i kuminda. Kenshinan akrobátiko di animalnan pa entretenimentu di hende no ta forma parti di esaki.

Sinembargo, komo un organisashon di konservashon, nos no por reakshoná riba kontenido di asuntunan di bienestar di animalnan ku ta keda tresé dilanti pa algun hende. Pa konosementu tokante bienestar di animal, por fabor akudí na nos koleganan di organisashonnan di bienestar di animal.

E bayena

E bayena ta un mamífero ku ta biba den laman. Manera nos, e mester di airu pa hala rosea i duna lus pa biba yòn – kontrali na mayoria piská, ku ta filtra oksígeno di laman ku su alanan i ta pone webu. Bo por rekonosé e bayena dor di e buraku di spùit riba su kabes, ku pa medio di esaki e ta hala rosea.

Tin hopi sorto di bayena, manera e humpback i e northern right whale. Cetacea por ser dividí den dos grupo: baleen whales i toothed whales. E baleen whale ta kome zooplanktòn, manera kril i piská chikitu, manera haring. Ku su barba (un sorto di skeiru largu den su boka ku ta trahá manera un koladó) e ta filtra e animalnan for di awa. Blue whales por kome te ku 4 barí di kril pa dia. Mayoria baleen whales ta enorme, por ehèmpel e humpback whale por krese te ku 18 meter den largura i e blue whale ta e animal mas grandi na mundu, ku tin biaha por yega kasi 30 meter. E toothed whale, manera dòlfein i bruinvis ta usa nan djente pa kome piská, marisko òf sekat. E toothed whale generalmente ta mas chikitu ku e baleen whale. Ku eksepshon di e sperm whale, ku ta e toothed whale di mas grandi i ku tin un promedio di un largura di 16 meter. Dòlfeinnan pues tambe ta cetacea, pero nan ta kategorisá den un ‘famia’ diferente.

Sperm whale. © Brian J. Skerry / National Geographic Stock / WWF

Algun bayena gusta biba nan so, otro ta preferá biba den grupo. Serka e dòlfein i e sperm whale, e chikitinnan ta keda ku nan mama pa un periodo largu. Bayenanan ta komuniká ku otro pa medio di zonido bou di awa. E baleen whale ta traha kantikanan largu di diferente tono i zonidonan ku tin biaha por ser skuchá mianan leu. E dòlfein i e sperm whale ta haña nan kuminda dor di klek zonido (esaki yama echolocation). Zonido humano riba laman (motor di boto, boramentu pa petroli, heipaal pa mulina di bientu) por daña i stroba e oído di e bayenanan, hasiendo e mas difísil pa nan komuniká ku otro. Tambe e ta strobanan reprodusí i di kome.

© Darren Jew

E dòlfein

E dòlfein ta un cetacea chikitu. Tin aproksimadamente 35 sorto di dòlfein, ku por ser hañá den oséano i riunan grandi rònt mundu. Den prome instante, e dòlfein parse un piská. Sin embargo, e ta un mamífero ku ta adaptá su mes lihé na e bida akuátiko. E tin un kurpa strimlain i alanan ku ta lage landa lihé i fleksibel.

Manera tur mamífero, e dòlfein ta respirá oksígeno ku su pulmonnan i e ta bini na superfisie pa hasi esaki. Pa e motibu aki e dòlfein ta bira popular pa turistanan: ora e bini ariba pa hala rosea, por wake fásilmente i tin biaha e ta hasi saltonan grandi. Dor ku e ta hala rosea riba laman, e dòlfein ta drumi na mesun momentu ku e deskonektá e mitar parti di su serebro.

Pan Tropical Spotted Dolphin. © Casper Douma / WWF-NL

E dòlfein tin sanger kayente i e ta kuida su yunan. Un dòlfein beibi ta keda ku su mama pa mas o menos 6 aña. E dòlfein ta sosial i e ta un animal hopi inteligente ku ta gusta biba den grupo, tin biaha ku mas di 100 otro. Tin biaha por hañe asta ku otro espesienan, landando distansianan largu ku bayenanan. E dòlfein ta komuniká ku otro pa medio di klek i flùit.

Dor di hasi zonido di klek i kapta e eko di e zonidonan fuerte, e dòlfein por siña e tamaño, e forma, e distansia, e velosidat i e direkshon di obhetonan. E dòlfein ta usa e téknika aki, ku ta konosí komo ‘echolocation’, pa haña piská, sekat òf otro presa. E dòlfein mular por hasi mil zonidu di klek pa sekònde.