Matamentu masivo di tribon

Kiko ta pasando?

Aproksimadamente 100 mion tribon ta ser matá kada aña. Komo resultado, hopi sorto di tribon ta ser krítikamente menasá. Ta fangu tribon pa konsumo, por ehèmpel ala di tribon ta ser usá den sòpi òf platonan asiátiko karu. Kartílago di tribon ta ser usá den remedi pa dolor di spir i skarnir. E karni di tribon tambe ser komé mas i mas tantu. Asta tribonnan ku no ta ser di fangu, hopi biaha ta keda pegá den reda òf e haknan di piskadonan. E ora ei nan ta ‘by-catch’. En realidat, e piskadonan ta buskando otro piská, manera tuna. Aproksimadamente 50 mion tribon ta muri di e forma aki kada aña.

Dikon ta importante pa protehá e tribon?

Tribonnan ta na tòp di e kadena alimentisio den oséano. Debí na nan  diferente ròl, nan ta hopi importante pa e balansa saludabel di bida marítimo. Tribon ta kome prinsipalmente piská, otro tribonnan, zeehond i paranan, pero tambe planktòn i kril. Tin asta tribonnan ku ta spesialisá den kome as i ku ta koba saka animalnan for di den fondo di laman. WWF ta traha ku outoridatnan lokal pa protehá e habitat di e tribon. Pa medio di markamentu i mónitòr,  nos ta investigá e komportashon i e ruta di migrashon di e tribon. Ku e informashon aki, nos por identifiká i protehá e áreanan klave pa e tribon mas mihó.

Poniendo un ‘tag’ pa e tribon na Saba Bank. © Daniel Norwood

Huntu ku organisashonnan ku ta sosio, WWF tambe ta kondusí investigashon sientífiko ekstensivo pa adaptá e redanan. Esakinan hopi biaha ta strukturanan flotante ku e piskadonan ta usa pa atraé manchanan grandi di piská i ta fangu, sin ku tabata e intenshon, hopi tribon i otro animalnan di laman. E prome tèstnan ta positivo: e tribon ta keda pegá ku menos frekuensia den e redanan. Lesa mas tokante otro proyektonan di WWF pa protehá e tribon: https://sharks.panda.org/. Nos tambe ta sostené e Shark and Ray Recovery Initiative: https://www.sarri.org

E tribon

E tribon ta biba pa hopi tempu riba mundu i asta a mira dinosouronan bai i bin. A haña fòsil di tribon di 400 mion aña bieu. Awendia tin aproksimadamente 400 sorto di tribon. Di esunnan chikitu (e dwarf shark di 25 centimeter) te esunnan masha grandi (e whale shark, ku un largura di 14 meter ta e piská mas grandi na mundu). Nan tur tin algu den komun: nan ta ekselente yagdó. Nan por lokalisá nan presa for di un distansia largu. Esaki a duna nan un mal reputashon i hopi hende tin miedu di nan. Esaki ta robes, paso di tur 400 sorto di tribon, ta algun so ta peligroso pa hende.

Tribon den palunan di mangel. © Nature Picture Library

Tribonnan ta piská anto manera tur otro piská, mayoria tribon ta pone webu. Mayoria tribon muhé ta brui nan webunan den nan kurpa. Despues ku nan sali for di e webu, e tribonnan beibi ta sali for di e kurpa di nan mama. Tribonnan no tin wesu, pero nan skelèt ta di kartílago. E tribon tin hopi en komun ku e manta. Esakinan parse ‘tribon plat’ i nan skelèt tambe ta di kartílago.

Diferente sorto di tribon ta biba na diferente manera. Tin sortonan ku ta gusta pasa hopi tempu nan so, pero tin otro sortonan ku ta biba i yag den grupo. Ainda ta difísil pa sientífikonan pa determiná e edat di tribonnan. E espesie di tribon mas bieu ta e tribon Greenland, ku por biba te 500 aña. Tribonnan tin sinku te shete split den kaikai, ku nan ta usa pa filtra oksígeno for di awa.